Innovations starts in Kindergarten with STEAM
Znanost nije statična, pa tako niti djecu ne bi trebalo poučavati znanstvenim činjenicama, nego im omogućiti iskustva pomoću kojih će ona aktivnim uključivanjem u pokuse, rasprave i objašnjavanja dolaziti do svojih istina i teorija, koja će se vremenom mijenjati. Dakle, umjesto pričanja o istraživanju o predmetu istraživanja (iako je potrebno i to), treba im omogućiti izravno istraživanje – naravno, sukladno njihovim mogućnostima, i to svakom djetetu ponaosob a nikako ne za sve isto! (Miljak, 2009.) To znači motivirati djecu na promišljanje, postavljanje pitanja, postavljanje hipoteza i njihovu provjeru, potvrđivanje ili odbacivanje, nadograđivanje, revidiranje, modificiranje i sl. na način da postavimo prava pitanja koja će im omogućiti razvoj osjetljivosti za uočavanje problema.
Danas u svijetu već postoji konsenzus da je modernim društvima potrebna znanstvena pismenost njihovih građana (Europska komisija [EC], 2007.; Osborne & Dillon, 2008.). Eshach i Fried (2005., prema Bulunuz, 2013.) i Worth (2010.) ističu da znanost ima izuzetnu važnost u kurikulumu vrtića prije svega u razvoju pozitivnih stavova prema znanosti, jer djeca prirodno uživaju u promatranju i učenju o prirodi. Oni ukazuju da rano izlaganje znanstvenim fenomenima dovodi do boljeg razumijevanja znanstvenih koncepata koji se kasnije uče na formalan način, kao i da uporaba znanstvenog jezika u ranoj dobi utječe na kasnije razvijanje znanstvenih koncepata. Smatraju da djeca mogu razumjeti znanstvene koncepte i razmišljati znanstveno i dodaju da je znanost učinkovito sredstvo za razvijanje znanstvenog mišljenja, tj. da može biti bogat kontekst u kojem djeca mogu koristiti i razviti druge važne vještine i stavove za učenje.
Pogledajte provedene aktivnosti kroz veljaču i ožujak!
Poster projekta